Na ovogodišnjem natječaju za kazališni humoristični tekst, koji je naša knjižnica provela u sklopu osme Kešnerijade, drugu je nagradu dobio Franjo Oreški iz Pribislavca nadomak Čakovca za autorski tekst „Pismo“. To ga je iznenadilo i oduševilo: „Nažalost, nisam mogao doći na kajkavske dane u Ludbreg jer sam bio na liječenju. Čuo sam od prijateljice iz Krapine za taj natječaj te poslao tri rada. Doista se osjećam kao pobjednik jer će šest najboljih radova biti objavljeno u posebnom izdanju e-knjige 'Kešnerovi meštri smeha' što će ih učiniti dostupnima širokoj publici, a tekst ne može živjeti bez publike.“

Hrvatski pjesnik, pripovjedač i dramatičar i jedan od najvećih hrvatskih književnika, Janko Polić Kamov rođen je u Rijeci, 17. studenog 1886., a sa nepune 24 godine umro u Barceloni, 8. kolovoza 1910. Rođen je u uglednoj i imućnoj obitelji.Otac mu Ante s Hvara je doselio u Senj gdje je stekao trgovačku naobrazbu, a zatim je preselio u Rijeku te baveći se trgovinom stekao znatan imutak i ugled.Osim toga bio je javni i kulturni djelatnik: imao je bogatu biblioteku, prijateljevao je s Brnčićem, Derenčinom, Starčevićem i Supilom, dopisivao se sa Strossmayerom i Kranjčevićem, a s Politeom je izdavao reviju Prva hrvatska misao.

Dana 7. kolovoza 1494. Blaž Baromić je dovršio prvo djelo senjske tiskare "Senjski glagoljski misal", drugo izdanje glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora. U kolofonu Misala navodi se da su mu u tome poslu pomagali Silvestar Bedričić i Gašpar Turčić.

U utorak je održana treća ljetnja priočaonica na njemačkom jeziku. Iako nas je nešto manje zbog godišnjih odmora, ovaj tjedan smo ponovili: Kako se zoveš?  Kako si?  Igrali smo se loptom i učili  boje kao:  rot, gelb, grün und blau. Uz karte smo saznali riječi: das Auto,  die Puppe, der Ball , die Tasse.  Pjevali smo pjesmu "Guten Tag, hallo wie geht's " i počeli smo pjevati i plesati novu pjesmu "Teddybär, Teddybär dreh dich um".

Iza nas je već i srpanj mjesec. Vrijeme godišnjih odmora i povratak životu bez strožih epidemioloških ograničenja. Mjesec u kojem smo i u našoj knjižnici imali puno više posudbi knjiga. Neki su posuđivali i po pet-šest naslova. Treba ispuniti višak slobodnoga vremena, a knjiga je još uvijek čovjekov najbolji prijatelj. Zato pogledajte što se najviše čitalo u srpnju. Možda vam ove preporuke olakšaju izbor.

U Varaždinu je 19. svibnja 1816. rođen je hrvatski povjesničar, književnik i političar Ivan Kukuljević Sakcinski.Školovao se u gimnaziji u rodnom Varaždinu i Zagrebu, te na Vojnoj akademiji u Kremsu. Tijekom školovanja počeo je pisati na njemačkom jeziku.Godine 1833. stupio je u vojsku, a već tri godine kasnije (1836.) postao je oficir u Beču.

Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanjem rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe i Školskom knjigom, stručni skup pod nazivom Digitalna pismenost i strategije digitalne uključenosti, održat će se (uživo ili virtualno, ovisno o epidemiološkoj situaciji) u srijedu, 8. rujna 2021. u Zagrebu.

“Plišani je zeko najviše volio svoju Tinu. Jednoga dana djevojčica ga je odvela na sasvim posebno mjesto – u knjižnicu! Zabavljali su se na kreativnoj radionici no kad je ona završila, dogodilo se nešto strašno- Tina i njezina mama pohitale su posuditi još slikovnica, a potom su se zaputile kući i tako su malenog zeku zaboravile u knjižnici. Srećom, našla ga je ljubazna knjižničarka s kojom je zeko proveo dan u knjižnici i otkrio čaroliju koju to mjesto ima i čuva te posebnu moć koju imaju priče.”

(kuća u kojoj je rođen hrvatski filozof Vladimir Filipović)

Na današnji dan 26. srpnja 1906. u Ludbregu je rođen hrvatski filozof i pedagog Vladimir Filipović. Otac Stjepan bio je državni službenik. Majka mu je Ivka rođena Kon.
Osnovnu školu pohađao u Novskoj, gimnaziju u Bjelovaru i Zagrebu, gdje maturira 1925.
Studira filozofiju i slavistiku u Zagrebu, a 1926.–1927. u Münchenu i Berlinu.

Na današnji dan davne 1883., prije točno 135 godina, Dalmatinski sabor proglasio je hrvatski jezik službenim jezikom u Kraljevini Dalmaciji u Austro-Ugarskoj. Već na prvoj sjednici, 6. travnja 1861., vodila se rasprava o tome kojim bi jezikom valjalo govoriti u Saboru.

Đurđa Vukelić Rožić za svoj rad pod naslovom „I“ dobila je treću nagradu na literarnome natječaju za kazališni humoristični tekst u sklopu ovogodišnje Kešnerijade. Ona je književnica, u prvome redu pjesnikinja, a uredila je i prevela na engleski jezik antologije hrvatskog haiku pjesništva „Nepokošeno nebo“ (1996. – 2007.) i „Nepokošeno nebo 2“ (2008. – 2018.).

Nakon dugih šest mjeseci stanke jučer je u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ počela ljetna pričaonica na njemačkom jeziku. Na prvom našem susretu okupilo se nas 12 i družimo se u manjim grupama, sukladno važećim epidemiološkim mjerama.

Naslov rada koji je proglašen najboljim na literarnom natječaju za kazališni humoristični tekst u sklopu ovogodišnje Kešnerijade, pomalo podsjeća na izreku, narodnu mudrost što ju baš svi osjećamo kao svoju. I to nije slučajno. Autorica Ankica Bistrović bila je jedinica i u svojem je Martijancu rasla uz odrasle koji su dijelili praktičnu životnu filozofiju, s razumijevanjem gledali na život. To su mudrosti starine koje nam želi prenijeti.

Fran Galović, hrvatski književnik iz razdoblja moderne, rođen je u Peterancu kod Koprivnice 20. srpnja 1887.Klasičnu filologiju i slavistiku studirao je u Zagrebu i Pragu.Pripadao je pravaškom liberalnom pokretu.
Jedan je od najznačajnijih pjesnika dijalektalne poezije (antologijske su njegove pjesme na kajkavskom narječju: ˝Kostanj˝, ˝Jesenski veter˝, ˝Crn - bel˝ itd.)

Na Vrbasu tekija roman je koji andrićevskim stilom progovara o važnoj bosanskoj temi, o onoj za koju u dosada objavljenim tomovima nije bilo mjesta – samostanu u Jajcu. To je još jedna priča o bosanskim fratrima i Bosni Srebrenoj, o Bosni od sredine devetnaestoga do sredine dvadesetog stoljeća.
Podijeljen u tri dijela, “Na Vrbasu tekija”, “Jajačka hronika” i “Paučina i promaja”, roman je to čija su prva dva dijela možda izgubljen ili nikad napisan Andrićev rukopis, dok je treći dio fantastično precizna studija o Andriću i njegovu djelu te ujedno i autobiografski uvid u Josipa Mlakića i njegove teme.

Drago, Pero, Mazalo, Cobra, Buco, Dunja, Crni Džek, Bongo, Dado, Marina... nezaboravni su likovi kultne TV serije koja se počela emitirati početkom 80-ih godina prošloga stoljeća i uz čije su epizode odrastali brojni naraštaji mladih. Njihove su nas pustolovine oduševljavale, a kako se približavalo vrijeme emitiranja serije na televiziji, svi smo bili jako nestrpljivi i onako u svojim mislima pokušavali dokučiti što li će se dogoditi našim junacima. Hrvoje Hitrec autor je popularnih „Smogovaca“, sage o odrastanju zagrebačkih dječaka i djevojčica.

Popuštanje mjera osobne zaštite s velikim su olakšanjem dočekali najmlađi i njihovi roditelji. Iako je vrijeme godišnjih odmora, oni u sve većem broju dolaze u našu knjižnicu po svoju omiljenu knjigu ili slikovnicu. Mnogima od njih proteklih su mjeseci nedostajali prijatelji i prijateljice s kojima su se družili na našim radionicama i pričaonicama...

 

U svečanoj dvorani dvorca Batthyany jučer je održana „Kešnerijada - kajkavski dani v Ludbregu“. Manifestacija je to kojom ludbreška gradska knjižnica njeguje sjećanje na svog velikog sugrađanina, književnika, scenarista i redatelja po kojemu i nosi ime - Mladena Kerstnera, a koji je svojim scenarijima za kultne TV serije Mejaši, Gruntovčani te Dirigenti i mužikaši proslavio kajkavski jezik svoga rodnoga kraja.

Sutra će se s početkom u 19 sati u svečanoj dvorani dvorca Batthyany održati podjela nagrada za najbolji kazališni humoristički tekst u sklopu kulturne manifestacije „Kešnerijada-kajkavski dani v Ludbregu“.

 

U izlogu Knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg postavljena je izložba memorabilija hrvatskog nacionalnog junaka Petra Zrinskog. Riječ je o stotinjak predmeta koje čine manju kolekciju u vlasništvu prof. Milivoja Dretara, ujedno i autora izložbe. U godini koju su obilježile velike godišnjice – 400. rođendan i 350. obljetnica tragične smrti važno je da se o Petru Zrinskom, banu književniku i ratniku po kojem ime nosi i jedna od središnjih ludbreških ulica, što više govori.