Kao i svake godine, tako i ove naša je knjižnica obilježila Međunarodni dan materinskog jezika. Ovoj manifestaciji smo se priključili kako bi ukazali na važnost očuvanja našega Kaja.

Danas je Dan materinskog jezika. Obilježava se svake godine u znak sjećanja kada je na zahtjev države Bangladeš 21. veljače 1999. na 30. zasijedanju Glavna skupština UNESCO-a taj dan proglasila danom materinskog jezika.

Danas je prekrasan sunčan dan i tijekom redovite šetnje gradom u goste su nam svratili djeca iz skupine „Krijesnice“ Dječjeg vrtića Radost. Tijekom kratkog boravka pregledali su nove naslove slikovnica i odmah su odabrali i posudili čak 6 naslova koje će im u vrtiću čitati tete Ksenija i Julija.

Danas nam je bilo baš veselo... Već samim dolaskom, djeca su počela pričati o pripremama za maškare.

Teta Đuka danas nam je pročitala slikovnicu "Ptičja ženidba". To je vesela priča koja nas vodi u šumski svijet, gdje se osjećauzbuđenje, jer se priprema veliko slavlje - ženidba gospodina kosa  i nevjeste svrake, a u pripremama sudjeluju sve životinje.

Glavna tema tribine je projekt izrade Rječnika ludbreškoga govora. Projekt su pokrenuli i dodatno potiču Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak” i Grad Ludbreg (g. Branko Dijanošić i g. Dubravko Bilić).

Draga djeco, vaša omiljena igraonica „Klinci u knjižnici“ od sljedećega tjedna održavat će zadnji četvrtak u mjesecu od 16:30 do 18:30.

Evo naše radne slovkaste subote! 

Pašu nam beskrajno ove duple radionice, imamo dovoljno vremena za sve što nam je važno.

Teta Đuka pročitala nam je lijepu slikovnicu  "Nauči biti pristojan uz SLONKA TONKA".

I današnji nam je da bio pun uzbuđenja. Sebastian i Ivan ispričali su nam da su bili na snimanju  za radio emisiju. Govorili su o školi, što uče, što vole...

Djeca su počela pričati o tome da se u školi i vrtićima pripremaju za Valentinovo.

Stigna nam je napokon i prava zima s jutarnjim temperaturama i do - 8 stupnjeva Celzija. Ovi su dani zato idealni za čitanje i druženje s knjigom. Donosimo vam pregled naslova koji su najviše posuđivani u siječnju. Možda će vam olakšati izbor ako se odlučite u svoje slobodno vrijeme pročitati neku zanimljivu knjigu. 

Stotu obljetnicu rođenja ludbreškog pjesnika zavičajne kajkavske lirike Bože Hlasteca obilježili su i učenici Onsovne škole Ludbreg.

Teta Đuka danas nam je pročitala lijepu slikovnicu "Plavo Sunce".

  

Na početku današnje radionice pozdravili smo novog prijatelja Frana, koji nam je ispričao da je predškolac i ide u vrtić. Razgovarali smo o tome kako smo proveli ove dane ( Orlando se igrao sa svojim psom Reksom, Janko je igrao stolni nogomet, Ana nam je ispričala da pripremaju svatove za Valentinovo u vrtiću, Graciella uči talijanski...) 

Teta Đuka danas nam je pročitala lijepu slikovnicu "Albin", o bijelom laviću Albinu.

 Danas nas je bilo puno i bili smo baš vesela knjižnička ekipa...Prvi puta nam je došla prijateljica Olivija, s kojom smo se upoznali i poželjeli joj dobrodošlicu.

U današnje dvije subotnje radionice naprije smo započeli istraživati nove edukativne i didaktičke igre i igračke na koje nam je pažnju skrenula naša draga knjižničarka teta Margareta, a mi joj kažemo i Megi. 

Prema odluci prosudbenog povjerenstva pjesma „Žuti Gumbeki“ varaždinskog pjesnika Željka Funde pobijedila je na 6. Recitalu kajkavske poezije „Božo Hlastec“. Autoru je uz kipić sa znakom zlatnoga Kaj-a pripala i novčana nagrada u iznosu od 130 Eura.

Panelom „Božo Hlastec – pjesnik zavičajne kajkavske lirike obilježili smo stotu obljetnicu rođenja najpoznatijeg ludbreškog pjesnika i započeli s „8. dane Bože Hlasteca“. Uz obitelji Hlastec i Perin, na panelu su sudjelovali poznati varaždinski pjesnik, esejist, publicist, književni i likovni kritičar i profesorica Lidija Novosel.

hlastec 1Na današnji dan 19. siječnja 1923. rođen je u Ludbregu Božo Hlastec, jedan od najpoznatijih pjesnika ludbreškoga kraja. Pjesme na kajkavskom jeziku pisao je od rane mladosti. Pjesme su mu objavljivane u Samoborskim novinama, časopisu Kaj i Kajkavskom kalendaru, a zastupljen je i u antologijama i zbornicima kajkavskog pjesništva (Zeleni bregi Zeline, Hrvatska zemljica). Nagrađivan je na smotrama kajkavskoga pjesništva u Zlataru, Samoboru i Krapini.

Božo Hlastec je u cijelosti kajkavski pjesnik. Iako pjesme piše od rane mladosti, samostalne pjesničke zbirke objavljuje kasnije: Stari poti objavljeni su 1970.,  Slijede potom zbirke Zvezde nad Sanoborom 1971, Podravske senje 1977., Na zemli tragi 1980., te Lubavne popevke 1989. godine.

 Teta Đuka danas nam je pročitala lijepu slikovnicu "Zimogrozni zrikavac Zrinko".