Nakon Salinovca i Novoga Marofa, u Ludregu je u ponedjeljak 21. studenog predstavljena slikovnica na kajkavskom jeziku „Betežni zdravoga nosi“. Narodnu basnu ilustrirala je Veronika Đurasek, učenica 2. razreda Prve gimnazije Varaždin, a urednički je potpisuje poznati ivanečki pjesnik Darko Foder.

Ova se basna usmenom predajom prenosila na mlađe naraštaje u zapadnom dijelu Varaždinske županije, na području Ivanca, Donje Voće, Klenovnika i Vidovca (prema kasnijim saznanjima prenosila se i na puno širem području). U postojećem obliku basnu je Darko Foder priredio prema kazivanju svoje majke Jelke koja je rodom iz Donje Voće, a koja je basnu čula od svoje bake…

Odgovarajući na pitanje voditeljice programa Edite Kutnjak Zlatar, kako se pojavila ideja o slikovnici, Darko Foder je rekao:

„Ta mi se basna urezala u pamćenje. A znamo da narodna predaja danas ne živi kao što je nekad u narodu živjela. Za to smo i mi krivi, jer nismo nastavili djeci i mladeži prenositi tu narodnu predaju. Oni su danas zaokupljeni drugim stvarima, suvremenim tehnologijama, sve im stiže gotovo. Ono što sam ja obožavao kad sam bio dijete, toga više nema, a da to ne bi otišlo u zaborav, pokušao sam naći pisane tragove da li je ova basna negdje zapisana. Kad nisam naišao na taj podatak, želio sam joj udahnuti novi život i odlučio sam napraviti slikovnicu basne koju sam slušao kao dijete“.

publika foder

Ono što ovoj slikovnici daje posebnu vrijednost je što je pisana kajkavskim jezikom. Prof. emeritus Stjepan Hranjec posebno naglašava važnost slikovnice za djecu mlađe školske i predškolske dobi. Tu se radi o sudbini našega KAJ-a, naglasio je prof. Stjepan Hranjec. Činjenica je da djeca danas u vrtić i u školu dolaze sa znanjem svog materinskog jezika, a to je kajkavski jezik, a tek kasnije nauče standardni književni jezik. Djetetov kaj je na razini govora, a s ovom slikovnicom dijete je dobilo i zapisani kaj. Sad učiteljice imaju materijala da im to čitaju i govore.

Od iznimne je važnosti afirmirati kajkavštinu ne samo kao jezik govorne komunikacije, nego kao i jezik književnosti. Važno je što više kajkavštine zapisivati, jer usmena komunikacija na kajkavskom nestaje. Da bi se to nekako sačuvalo, prof. Stjepan Hranjec predlaže da se u sklopu bloka zavičajne nastave naprave mjesni rječnici od riječi koje bi učenici zabilježili od starijih u svojim obiteljima…

Program predstavljanja slikovnice „Betežni zdravoga nosi“ završen je projekcijom predstave prema tekstu basne u izvedbi učenika Područne škole Salinovec pod vodstvom učiteljice Valentine Posavec Kovač.