Na 30-tu obljetnicu smrti Mladena Kerstnera, poznatog hrvatskog književnika, scenarista i novinara cvijeće na njegov grob na zagrebačkom Mirogoju uz sinove Mladena i Ivana položili su predstavnici Ogranka Matice Hrvatske iz Koprivnice, ludbreške Gradske knjižnice i čitaonice te hrvatskog leksikografskog  zavoda.

Okupljenim koji su položili cvijeće i upalili svijeća na dolasku se u ime obitellji zahvalio Mladen Kerstner mlađi, te Dražen Ernečić u ime Matice Hrvatske.

Spominjući njegovo književno djelo Dražen Ernečić ga je nazvao autorom najamblematskijih likova u hrvatskoj književnosti, spomenuvši posebno Dudeka koji ima u sebi arhetipsku dobrotu i zato je toliko omiljen u narodu.

Leksikograf Ivica Mihaljević veliki je štovatelj i poznavatelj djela Mladena Kerstnera čiji su likovi s jednakim oduševljenjem prihvaćeni i u krajevima sa štokavskim  narječjem.

-U štokavskom narječju, kaže, nema osobe srednje i starije dobi koja ne poznaje likove Dudeka i Gruntovčane. To je jednostavno usađeno u ljude. Dudek kao najpoznatiji lik ekranizacije hrvatskih književnih djela, svojom glumom, svojim scenarijima prelazi lik iz filmova, on je ušao u narod po karakteru, odnosu, navikama. Koliko je bio omiljen najbolje govori zgoda kad  sam bio u vojsci 1990, bila je ona serija Neuništivi. Čak su tada vojnici s kojima sam služio vojsku iz Srbije znali reći, idemo gledati Dudeka. Nisu uopće spominjali glumce Batu Živojinovića ili Borisa Dvornika…

U ime ogranka Matice Hrvatske u Koprivnici, njezin predsjednik Dražen Ernečić za sljedeću je godinu najavio izlazak iz tiska prve od pet knjiga sabranih djela Mladena Kerstnera, zajedničkog projekta u kojem uz Maticu sudjeluje i Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

IMG 3083 min vijenacU znak sjećanja na njegovo neprolazno književno djelo, djelatnici Gradske knjižnice koja se diči njegovim imenom, položili su vijenac na spomen ploču na njegovoj rodnoj kući.
Podsjetimo, Mladen Kerstner, hrvatski književnik, redatelj, scenarist i novinar rođen je u Ludbregu 8. VII. 1928. a umro u Zagrebu 9. IX. 1991. Glumu i režiju studirao je u Zagrebu i Ljubljani. Radio je kao kazališni glumac i redatelj, knjižničar te lektor za kajkavsko narječje na Hrvatskoj radio-televiziji. Pisao je prozu, dramska djela, feljtone i humoreske te scenarije za popularne televizijske serije K. Golika Mejaši (1970), Gruntovčani (1975) i Dirigenti i mužikaši (1991), o zamišljenome podravskom selu Gruntovcu. Na kajkavštini svojega rodnoga kraja prikazao je, u duhu kolarovske tradicije, niz antologijskih likova uronjenih u izvornu podravsku sredinu 1960-ih i 1970-ih. Gruntovačke teme obradio je i u pripovjedačkome diskursu (Gruntovčani, 1975; Djetinjstvo u Gruntovcu, 1986). Napisao je i trideset radiodrama, uglavnom komedija, a izvedeni su mu kazališni komadi Weekend v Gruntovcu (1978), Krstitke (1980), V Gruntovcu i devize klize (1985) i Gruntovec je moj dom (1989).