Današnju radionicu započeli smo razgovorom o aktivnostima koje djeca u školi i vrtiću imaju ovih dana. Pričaju priče o Svetom Nikoli, crtaju ga, izrađuju čizmice... Razgovarali smo o sitnim darovima koje Sveti Nikola stavlja u čizmice... Slušali smo i pjevali pjesmicu "Sveti Niko svijetom šeta". Nakon toga pročitali smo priču "Mali Sveti Nikola" ( o djeci koja su, obučena u Svetog Nikolu i anđela iznenadili gospodina Kožarića, koji je njima svake godine u čizmice stavljao darove. No, ove godine bio je bolestan i nije mogao, pa su djeca razveselila njega...) Prepričali smo priču i djeca su nakon priče osjetila radost. Zaključili smo kako je lijepo nekoga razveseliti, a to i nas čini sretnima. Na kraju smo izradili lijepe čizmice od kartona, vate, mašnica...koje smo obojali i ukrasili prigodnim glitterima, te obojali bojanku Sveti Nikola. Zapjevali smo ponovno pjesmicu "Sveti Niko svijetom šeta".
Danas je 1. prosinca 2021. Prikrao nam se posljednji mjesec u godini. Stoga smo nakon vježbi za pokretljivost našega jezika vježbali i brujanje i brundanje i pucanje jezikom. One nas na skriveni način potiču da nam se artikulacija izbrusi. Glavna tema nam je bio glas C. Promatrali smo ga u raznim pozicijama u riječima i trudili se izgovarati ga jasno i glasno. Najprije smo krenuli od tzv.logatoma: ca, ce, ece, ici...pa onda u nekim inicijalnim pozicijama: caka, carevina; cesta, celer; cigla, cirkus; cvat, cvrčak, potom u medijalnoj poziciji: djeca, matica; mrvica, poglavica i u finalnoj: otac, stolac.... Nakon toga smo se pozabavili prostornim odnosima gdje nam je fokus bio na našem tijelu, imenovanju nekih ključnih organa i njihovom smještanju u prostor. I izborili smo se vrijednim radom za dragocjeni nam prostor igre. Juuuupi!
Već punih 40. godina svake se godine dodjeljuje književna nagrada „Ksaver Šandor Gjalski“ za najbolje prozno književno djelo u tekućoj godini. Ove godine slavodobitnik je Zoran Ferić za roman „Putujuće kazalište“. To je obimna i kompleksna obiteljska saga. Kroz prošlost autorove obitelji ispričana je i povijest dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj i Europi. Tu obitelj nisu obilježili samo ratovi, nacionalna i ideološka mržnja. U pitanju je nekoliko potresnih ljubavnih priča od kojih svaka, neovisno o vremenu u kojemu se odvija, nosi vlastitu tragičnost i ljepotu.
Roman Putujuće kazalište obuhvaća sva tri rata koji su se u tom čudnom i krvavom stoljeću vodili na našim prostorima. Osim toga i mnoge druge prijelomne događaje koji su presudno utjecali na život njegovih junaka.
Što ovu nagradu čini značajnom u hrvatskim okvirima? Na to pitanje u zadnjem broju časopisa Republika, Zlatko Krilić, predsjednik Društva hrvatskih književnika, kaže kako je to prije svega popis knjiga koje su tu nagradu dobile, stavljen u odnos s popisom knjiga koje tu nagradu nisu dobile. Pogleda li se popis dobitnika nagrade, doista se može reći kako je to možda ono najbolje od književnosti što imamo, a to su djela Pavla Pavličića, Gorana Tribusona, Ivana Aralice, Nedjeljka Fabrija, Josipa Mlakića, Julijanu Matanović, Kristiana Novaka.... Popis je doista dug, i neka nam oni koje nismo spomenuli ne zamjere.
U Godini čitanja i u povodu obljetnice nagrade Gjalski u izlogu naše knjižnice postavili smo izložbu naslova svih dobitnika nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ s preporukom čitateljima naše knjižnice: Čitajmo domaće autore!
Uz redovite poslove, djelatnici Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ imaju pune ruke posla s preselenjem dijela knjižne građe s Odjela za odrasle u spremište koje se nalazi u podrumu zgrade Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“.
Građa se počela izmještati nakon zamjene polica na Dječjem odjelu, te dijela polica na Odjelu za odrasle. Ukupno je zamijenjeno 18 metara dvostranih i 5 metara jednostranih polica. Nabavka novih polica za potreba Gradske knjižnice sufinancirana je novcima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u iznosu od 50.000 kuna iz sredstava za investicijske programe. Stare dotrajale police ipak nisu završile na otpadu. Preseljene su u spremište u podrum i na njih se izmješta višak knjižne građe za koju nema mjesta na Odjelu za odrasle. Višak građe se pojavio zbog toga što su nove police niže od starih koje su zbog nadogradnje bile previsoke. Građa se u spremište izlučuje po kriteriju učestalosti posudbe, a korisnicima će u slučaju potrebe biti dostupna u veoma kratkome roku. Sve poslove izmiještanja treba završiti do subote 4. Prosinca 2021.
2021. je proglašena godinom čitanja, pa se s pravom naglašava kako je čitanje jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, te izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva što nam je u ovim iznimnim i izvanrednim pandemijskim okolnostima prijeko potrebno. Zato se s pravom govori: Čitajmo da ne ostanemo bez riječi. Ako dvojite što čitati, vjerujemo da će vam kratki osvrti o novim naslovima pripomoći u izboru štiva.
Prijavom u e-katalog preko mrežne stranice knjižnice možete posuditi nove naslove elektroničkih knjiga. Za vas smo pripremili uz postojeće još stotinjak zanimljivih novih naslova. Knjige su različitih žanrova, no prevladava beletristika kriminalističke i ljubavne tematike.
Brojimo posljednje dana mjeseca studenoga pa smo i mi pokušali brojati i glasom i na prste i prepoznavanjem znamenki.
Radionicu smo započeli razgovorom i zanimljivostima o "zimskim spavačima" : Medvjed spava u brlogu. Šišmiš spava u špilji. Vjeverica spava u duplji u drvetu. Kukci spavaju u kori od drveta. Jazavac spava u jazbini. Zmija spava u rupi u zemlji. Jež spava u kladi ispod lišća... Pročitali smo priču "Laku noć, medvjedići" ( o medvjedićima koji su prvi put vidjeli snijeg i čudili mu se...U susretima sa šumskim životinjama sve su im govorile o zimskom snu, a oni nisu znali što je to...Dok im majka nije objasnila, udobno se u brlogu smjestila s njima i poželjela im ugodan san : "Laku noć, moji medvjedići, ugodan san. Vidimo se na proljeće !" Djeci se priča svidjela, prepričavali smo je i izdvajali ono što nam se najviše sviđa. Graciella je zaključila da su medvjedići možda već spavali zimski san, ali nisu znali da se tako zove... Na kraju smo od isprešanog jesenskog lišća izrađivali brlog za medvjediće. Zapjevali smo i pjesmicu "Kad se male ruke slože".
Mi smo mali no znamo da prvo treba učiti, a onda se igrati. Daaaa!
Najmanji su u tome najtemeljitiji.
Prionuli mi u zborno pjevanje, svako svoje slovo, trebalo nam je dok smo upamtili i dok smo prestali smetati jedan drugome.
Razgibali smo svoje artikulatore, svoje prstiće, a najviše svoju radost.
Teta Taja nam je pokazala što ćemo raditi za zadaću. A onda, vjerovali ili ne - pikniiiiik!
Palačinke s crnom kremom (čitaj: čokolada), Cedevita i sok od bazge.
Tinček veli: "Ja ti to ne jedem, ja samo mese..."
Valjda nam bu donesel i to djed neki ... U prosincu u Knjižnici!
Volimo doći u našu Knjižnicu, izabrtai svoje knjige za doma, a u njezinoj igraonici imati svoju pričaonicu.
Dolaskom na radionicu, Sebastian i Ivan ispričali su da su s mamom vani upalili lampaše za Vukovar, a Graciella će s mamom upaliti kasnije. Nastavili smo razgovor i djeca su ispričala kako su u školi obilježili Dan sjećanja na Vukovar : razgovarali su, gledali zapise o gradu, izrađivali svjećice, toranj, Vučedolsku golubicu... Pročitali smo literarne radove djece iz Vukovara. Opisivali smo fotografiju na kojoj je Vukovar lijepi, obnovljeni grad, u kojemu su sretni ljudi i djeca. Nakon toga izrekli smo poruke mira : Sebastian : poručujem im da budu sretni, da vole svoj grad i da uče o njemu. Graciella : da lijepo pišu pjesmice o v Vukovaru, da ga čuvaju i vole. Da budu sretni u njemu. Ivan : neka budu dobri, sretni i zadovoljni. Na kraju smo izrađivali svjećice od rolica od kartona i kolaž papira, te bojali srca od kartona.
Prema odluci Stožera civilne zaštite RH
(KLASA: 810-06/20-01/7, Urbroj: 511-01-300-21-452)
https://civilna-zastita.gov.hr/UserDocsImages/CIVILNA%20ZA%C5%A0TITA/PDF_ZA%20WEB/Odluka%20-%20obvezno%20testiranje.pdf,
te odluke gradonačelnika Grada Ludbrega ( KLASA 022-05/21-01/02) , Urbroj 2186/18-01/1-21-1 https://ludbreg.hr/download/Odluka-o-obaveznom-testiranju-zaposlenika-gradske-uprave-Grada-Ludbrega.pdf
Od 16. studenoga 2021. godine u prostorije knjižnice dopušten je ulazak korisnicima, poslovnim suradnicima i zaposlenicima samo uz predočenje valjane EU Covid potvrde o preboljenju, cijepljenju ili testiranju na bolest Covid 19.
Dok se mošt pretvarao u vino mi smo imali svoje slovne pretvorbe.
Pripremili smo vam nekoliko novih knjiga, pa pogledajte što preporučujemo za ove hladne jesenje dane.
Dan hrvatskih knjižnica obilježava se u spomen na dan kada je 1960. godine Hrvatski sabor donio prvi hrvatski zakon o knjižnicama, čime su se stekli preduvjeti za sustavan razvoj hrvatskih knjižnica i nacionalne knjižničarske mreže.
Radionicu smo započeli govornom igricom "Izgovaramo brzalice", u kojoj smo se baš dobro zabavili i nasmijali... Morali smo brzo izgovarati rečenice, kao što su : Maša maše majušnom mašnom. U šumi miš lišćem šuška. Mišo nešto šapće Maši. Crnim crtama crtam crni crtež... Nakon zabavne igrice poigrali smo se s veselim sovicama.
Koprivnički pisac Marko Gregur napisao je povijesni roman čija radnja je smještena u 17. stoljeće. Riječ je o romanu Kak je zgorel presvetli Trombetassicz koja je u sklopu našeg programa 'Čitajmo grofovski' predstavljen ludbreškoj publici.
Ovogodišnji Mjesec knjige od 15. listopada do 15. studenog ima temu – Hrvatski autori u Godini čitanja a održava se pod motom „Ajmo hrvati se s knjigom“. U proslovu ovogodišnjeg Mjeseca knjige književnica Korana Serdarević, napisala je kako taj moto može zvučati pomalo obeshrabrujuće za čitatelje hrvatske književnosti, ali joj se čini da je narod koji se krije u ovoj igri riječi zaista potrebno izazvati na promišljeniji odnos s vlastitom književnošću. Zato je preporuka: čitajmo domaće autore. Vjerujemo da će popis najčitanijih naslova pripomoći u odabiru kad se nađete pred knjigama na polici.
Pridružite nam se na još jednom predstavljanju kajkavskog autora. Ovaj put to je Marko Gregur sa svojim romanom "Kak je zgorel presvetli Trombetassicz". Glazbena gošća bit će Neda Njegač
Dvorac Batthyany, 9. studenog (utorak) 2021. u 18:00 sati.
'Oteto zaboravu - sjevernohrvatske putositnice' naslov je knjige poznatog varaždinskog novinara Martina Lukavečkog čija je promocija održana 4. studenoga u svečanoj dvorani dvorca Batthyany.
Današnju radionicu počeli smo igrom didaktičkim igračkama. Obzirom da je u tijeku Mjesec hrvatske knjige, danas smo ga malo obilježili. Na pitanje da li vole čitati, djeca su odgovorila da vole, da im je lijepo dok čitaju i zamišljaju likove iz priča.
